Zakon o osnovama socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom

Sluzbene novine FBiH br. 36/99

ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE ZASTITE, ZASTITE CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE OBITELJI SA DJECOM

I - TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom ureduju se:
• temelji socijalne zastite gradana i njihovih obitelji, temeljna prava iz socijalne zastite i korisnici prava iz socijalne zastite,
• osnivanje i rad ustanova socijalne zastite i invalidskih udruga,
• temeljna prava civilnih zrtava rata i clanova njihovih obitelji,
• temelji zastite obitelji sa djecom,
• financiranje i druga pitanja od znacaja za ostvarivanje temeljnih prava iz socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Clanak 2.

Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom je od interesa za Federaciju i kantone-zupanije.

Clanak 3.

Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom obavljaju ustanove socijalne zastite.
Ustanove socijalne zastite imaju svojstvo pravne osobe.
Na osnivanje i rad ustanova socijalne zastite primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno.

Clanak 4.

Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom mogu obavljati i humanitarne organizacije, udruge gradana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, gradanin pojedinac i strane fizicke ili pravne osobe.

Clanak 5.

Obitelj, glede ovog zakona, cini: bracni drug, odnosno izvanbracni drug, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka, maceha, djed i baba-nona (po ocu i majci) i braca i sestre bracnih drugova.
Clanovi obitelji civilne zrtve rata, glede ovog zakona, su: bracni drug, djeca (rodena u braku ili izvan braka, usvojena ili pastorcad)-clanovi uze obitelji, te roditelji, ocuh, maceha i usvojitelj-clanovi sire obitelji. Clanom porodice glede stavka 2. ovog clanka, smatra se i izvanbracni drug koji s civilnom zrtvom rata ima djece i s njom zivi odnosno zivio je do njene smrti u zajednickom kucanstvu najmanje godinu dana. Zajednicko kucanstvo, glede ovog zakona, je gospodarska zajednica jedne ili vise obitelji u kojoj se zajednicki sticu i trose novcana i druga materijalna sredstva, stecena radom i koristenjem zajednickih materijalnih dobara (zemljiste, zgrade i drugo).

Clanak 6.

Djetetom, glede ovog zakona, smatra se osoba do 18 godina zivota.
Izuzetno djetetom, glede ovog zakona, smatra se i osoba koja radi ostvarivanja prava na dodatak na djecu i osiguravanja skolarine ili stipendije za dake i studente, ima i vise od 18, a manje od 27 godina zivota.

Clanak 7.

Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu ostvarivati osobe koje su osudene pravomocnom sudskom presudom za kaznena djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine i kaznena djela protiv covjecnosti i medunarodnog prava.
Pravo utvrdeno ovim zakonom ne moze ostvariti osoba koja takvo pravo koristi po drugim propisima.
Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druge osobe, niti se mogu nasljedivati.

Clanak 8.

Nadlezna tijela kantona-zupanije, sukladno ustavu i ovom zakonu, blize ureduju djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom.

Clanak 9.

Nadzor nad provodenjem ovog zakona i propisa Federacije donesenih za njihovo provodenje, kao i nad strucnim radom ustanova koje osniva Federacija, vrsi federalno ministarstvo mjerodavno za oblast socijalne zastite i zastite obitelji.
Nadzor nad provodenjem zakona, drugih propisa i opcih akata kantona-zupanije, donesenih suglasno ovom zakonu, kao i nad strucnim radom ustanova koje osniva opcina, odnosno kanton-zupanija, vrsi kantonalno-zupanijsko tijelo mjerodavno za oblast socijalne zastite i zastite obitelji.

Clanak 10.

U postupku ostvarivanja prava i duznosti utvrdenih ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom i propisom kantona-zupanije nije drugacije odredeno.

II - SOCIJALNA ZASTITA

1. POJAM SOCIJALNE ZASTITE

Clanak 11.

Socijalna zastita, glede ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih gradana i njihovih obitelji u stanju socijalne potrebe. Socijalnom potrebom, glede stavka 1. ovog clanka, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi gradanin ili obitelj, prouzrokovano ratnim dogadajima, elementarnim nesrecama, opcom gospodarskom krizom, psihofizickim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomoci druge osobe. Sukladno nacelima humanizma, solidarnosti gradanskog morala socijalna zastita obitelji i njenih clanova i gradana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i sticanjem odredenih prava iz socijalne zastite.Socijalna zastita djeteta, sukladno odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

2. KORISNICI SOCIJALNE ZASTITE

Clanak 12.

Korisnici socijalne zastite, glede ovog zakona, su osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:
1) djeca bez roditeljskog staranja,
2) odgojno zanemarena djeca,
3) odgojno zapustena djeca,
4) djeca ciji je razvoj ometen obiteljskim prilikama,
5) osoba sa invaliditetom i osobe ometene u fizickom ili psihickom razvoju,
6) materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe,
7) stare osobe bez obiteljskog staranja,
8) osobe sa drustveno negativnim ponasanjem,
9) osobe i obitelji u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite.
Propisima kantona-zupanije moze se prosiriti krug korisnika socijalne zastite iz stavka 1. ovog clanka sukladno programima razvoja socijalne zastite i specificnim prilikama u kantonu-zupaniji.

Clanak 13.

Dijete bez roditeljskog staranja, glede clanka 12. stavak 1. tocka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja, nepoznatih roditelja, napusteno od roditelja lisenih roditeljskog prava i roditelja sprijecenih da vrse roditeljsku duznost.
Odgojno zanemareno dijete, glede clanka 12. stavak 1. tocka 2) ovog zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i brige roditelja, te negativnog uticaja sredine, narusava opce prihvacene norme ponasanja.
Odgojno zapusteno dijete, glede clanka 12. stavak 1. tocka 3) ovog zakona, je dijete koje svojim ponasanjem narusava opce prihvacene norme i vrsi prekrsaje ili krivicna djela.
Dijete, ciji je razvoj ometen obiteljskim prilikama, glede clanka 12. stavak 1. tocka 4) ovog zakona, je dijete, ciji roditelji zbog nesredenih obiteljskih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogucnosti da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizicki i psihicki razvoj.

Clanak 14.

Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizickom i psihickom razvoju, u smislu clanka 12. stavak 1. tocka 5) ovog zakona, su djeca i odrasle osobe, koje su:
• slijepe i slabovide,
• gluhe i nagluhe,
• sa poremecajima u govoru i glasu,
• sa tjelesnim ostecenjima i trajnim smetnjama u fizickom razvoju,
• sa smetnjama u psihickom razvoju (lakog, umjerenog, tezeg i teskog stepena),
• sa kombiniranim smetnjama (visestruko ometena u razvoju).

Clanak 15.

Materijalno neosigurana i za rad nesposobna osoba, glede clanka 12. stavak 1. tocka 6) ovog zakona, smatra se odrasla osoba, koja nema prijeko potrebnih sredstava za izdrzavanje, nesposobna je za rad i ne moze osigurati sredstva za zivot po nekom drugom temelju.

Clanak 16.

Starom osobom bez obiteljskog staranja, glede clanka 12. stavak 1. tocka 7) ovog zakona, smatra se osoba starija od 65 godina (muskarac) odnosno 60 godina (zena), koja nema clanova obitelji ni srodnike koji su po zakonu obvezni da ga izdrzavaju, ili ako ih ima da te osobe nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu izdrzavanja.

Clanak 17.

Osoba sa drustveno negativnim ponasanjem, glede clanka 12. stavak 1. tocka 8) ovog zakona, je osoba koja se odaje besposlicarenju, skitnji, prosjacenju, prostituciji, alkoholizmu, uzivanju opojnih droga i drugim oblicima drustveno negativnog ponasanja.

Clanak 18.

Osoba, odnosno obitelj u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite, glede clanka 12. stavak 1. tocka 9) ovog zakona, smatra se osoba odnosno obitelj koja se nade u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili vise clanova obitelji, povratka sa lijecenja, otpustanja sa izdrzavanja kazne zatvora ili izvrsavanja odgojne mjere.

3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZASTITE

Clanak 19.

Prava iz socijalne zastite, glede ovog zakona, su:
1) novcana i druga materijalna pomoc,
2) osposobljavanje za zivot i rad,
3) smjestaj u drugu obitelj,
4) smjestaj u ustanove socijalne zastite,
5) usluge socijalnog i drugog strucnog rada,
6) kucna njega i pomoc u kuci.
Propisom kantona-zupanije utvrduje se iznosi novcanih i drugih davanja, iz stavka 1. ovog clanka, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i njihovo koristenje, ukoliko to nije uredeno ovim zakonom.
Propisom kantona-zupanije mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zastite sukladno programu razvoja socijalne zastite i njegovim mogucnostima.

Clanak 20.

Osobama i obiteljima u stanju socijalne potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i koristenje prava iz socijalne zastite iz clanka 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava socijalne zastite i odredeni oblici zdravstvene zastite i zadovoljavanje stambenih i drugih potreba sukladno zakonu.

a) NOVCANA I DRUGA MATERIJALNA POTPORA

Clanak 21.

Novcana i druga materijalna potpora sastoji se od:
1) stalne novcane potpore,
2) novcane naknade za potporu i njegu od strane druge osobe,
3) druge materijalne potpore.

Clanak 22.

Pravo na stalnu novcanu i drugu materijalnu potporu imaju osobe i obitelji, pod sljedecim uvjetima:
1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijeceni u ostvarivanju prava na rad,
2) da nemaju dovoljno prihoda za izdrzavanje,
3) da nemaju clanova obitelji koji su po zakonu obvezni da ih izdrzavaju ili ako ih imaju, da te osobe nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu izdrzavanja.
Pravo na pomoc iz stavka 1. ovog clanka ostvaruje se kod mjerodavnog tijela opcine na cijem podrucju osoba i obitelj imaju prebivaliste.

Clanak 23.

Nesposobnim za rad, odnosno sprijecenim u ostvarivanju prava na rad, glede ovog zakona, smatra se osoba:
1) potpuno nesposobna za samostalni rad i privredivanje,
2) osoba starija od 65 godina (muskarac), odnosno 60 godina (zena),
3) zena za vrijeme trudnoce, porodaja i poslije porodaja, sukladno propisima o radu,
4) roditelji, ocuh, maceha ili usvojitelj koji se stara o jednom ili vise djece do jedne godine zivota, a nema clanove obitelji ni srodnike koji su po zakonu obvezni da ga izdrzavaju ili ako ih ima, da te osobe nisu u mogucnosti da izvrsavaju obvezu izdrzavanja,
5) dijete do navrsene 15 godine zivota, a ako je na redovnom skolovanju do navrsene 27 godine zivota,
6) osoba sa trajnim smetnjama u fizickom i psihickom razvoju,
7) osoba koja u obitelji njeguje osobu sa invaliditetom ili tesko oboljela osoba, ukoliko je utvrdeno da je toj osobi prijeko potrebna pomoc i njega od strane druge osobe.

Clanak 24.

Nalaz i misljenje o nesposobnosti za rad lica iz clanka 23. tocka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije sukladno propisu kantona-zupanije.
Nalaz i misljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizickom i psihickom razvoju daju strucne komisije sukladno propisu kantona-zupanije.
Propisom kantona-zupanije propisuje se nacin i postupak za otkrivanje i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece ometene u fizickom i psihickom razvoju.

Clanak 25.

Stalna novcana potpora utvrduje se u mjesecnom iznosu u visini razlike svih prihoda clanova kucanstva i iznosa najnizeg primanja kucanstva koji se smatra dovoljnim za izdrzavanje, glede clanka 27. ovog zakona.

Clanak 26.

Novcanu naknadu za potporu i njegu od strane druge osobe mogu ostvariti osobe sa invaliditetom i druge osobe ometene u fizickom ili psihickom razvoju, kao i stare i nemocne osobe, kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna potpora i njega od strane druge osobe za zadovoljavanje njihovih osnovnih zivotnih potreba, pod uvjetom:
• da osoba nije smjestena u socijalno-medicinsku ili drugu ustanovu,
• da je osobi za odlazak i povratak sa posla prijeko potrebna stalna potpora druge osobe,
• da prihod po clanu kucanstva ne prelazi iznos koji se utvrduje propisom kantona-zupanije, sa izuzetkom za osobe sa tezim i teskim stupnjem invaliditeta,
• da osoba ne ostvaruje pravo na kucnu njegu i potporu u kuci,
• da se ovo pravo ne moze ostvariti po nekom drugom temelju.
Nalaz i misljenje, glede stavka 1. ovog clanka, daju ljekarske komisije ili druge strucne komisije, sukladno propisu kantona-zupanije.

Clanak 27.

Propisom kantona-zupanije utvrduju se iznosi stalne novcane pomoci i novcane naknade za potporu i njegu, kao i prihodi koji se uzimaju u obzir, prilikom utvrdivanja te potpore i naknade.
Djeci i odraslim osobama sa invaliditetom i osobama sa trajnim smetnjama u fizickom ili psihickom razvoju utvrduju se povoljniji uvjeti u sticanju prava iz socijalne zastite i visi iznosi osnovne novcane potpore i novcane naknade za potporu i njegu od strane druge osobe.
Kod utvrdivanja prihoda kucanstva, glede stavka 1. ovog clanka, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novcane naknade, odnosno invalidnine za tjelesno ostecenje, novcane naknade za potporu i njegu od strane druge osobe, dodatka na djecu i stipendije ucenika i studenata.

Clanak 28.

Druga materijalna potpora, glede ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga novcana pomoc ili naturalno davanje materijalno neosiguranim osobama ili obiteljima koje se nadu u stanju socijalne potrebe uslijed teskoca izazvanih posebnim okolnostima iz clanka 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz clanka 22. toc. 2) i 3) ovog zakona.

b) OSPOSOBLJAVANJE ZA ZIVOT I RAD

Clanak 29.

Osposobljavanje za zivot i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizickom razvoju i odrasle osobe sa umanjenim psihofizickim sposobnostima, bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne nesposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom temelju, a koja se prema psihofizickim sposobnostima i godinama zivota, mogu osposobiti za rad.
Pravo iz stavka 1. ovog clanka pripada i djeci osiguranika koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona, to pravo ostvarili po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Clanak 30.

Osoba, koja se radi osposobljavanja za zivot i rad upucuje izvan mjesta prebivalista, ima pravo na novcanu potporu za pokrice troskova smjestaja, prehrane i prijevoza, ukoliko joj to njena obitelj ne moze osigurati.

c) SMJESTAJ U DRUGU OBITELJ

Clanak 31.

Smjestaj u drugu obitelj mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima je potrebna stalna briga i potpora radi zadovoljavanja njihovih zivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite obitelji ili na drugi nacin.

Clanak 32.

Pravo na smjestaj u drugu obitelj imaju:
• djeca iz clanka 12. stavak 1. toc. 1) do 5) ovog zakona, do povratka u vlastitu obitelj, do zavrsetka redovnog skolovanja, a najduze 12 mjeseci po zavrsetku redovnog skolovanja,
• osobe sa invaliditetom, stare osobe i osobe sa drustveno negativnim ponasanjem, koje nisu u mogucnosti da se sami staraju o sebi, a uslijed stambenih ili obiteljskih prilika nemaju mogucnost da im se zastita osigura na drugi nacin,
• zena iz clanka 23. tocka 3) ovog zakona i samohrana majka do godinu dana zivota djeteta, i ukoliko nema sredstava za izdrzavanje ili kojoj je, uslijed nerjesenog stambenog pitanja ili poremecenih obiteljskih odnosa, potreban privremeni smjestaj.
Djeci iz stavka 1. alineja 1. ovog clanka po zavrsetku redovnog skolovanja, tijelo starateljstva je duzno osigurati zbrinjavanje na drugi nacin.
Samohrana majka, u smislu stavka 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se majka koja nije u braku i ne zivi u izvanbracnoj zajednici, a sama izdrzava svoju djecu.

Clanak 33.

O smjestaju osoba u drugu obitelj kao i o prestanku smjestaja, odlucuje centar za socijalni rad na cijem podrucju osoba ima prebivaliste.
Centar za socijalni rad, koji je odlucio o smjestaju osobe u drugu obitelj, obavlja nadzor nad tom obitelji, pruza pomoc toj obitelji i redovnim obilaskom odrzava stalnu vezu sa smjestenom osobom.

Clanak 34.

Clan obitelji u kojoj je osoba smjestena i koji preuzme brigu o toj osobi (u daljnjem tekstu: hranitelj) mora biti dusevno i tjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne za zastitu, cuvanje, njegu, ishranu, ucenje i zadovoljavanje drugih potreba i interesa te osobe.

Clanak 35.

soba se ne moze smjestiti u drugu obitelj:
• u kojoj je jednom od bracnih drugova oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,
• u kojoj je jedan od bracnih drugova lisen roditeljskog prava,
• u kojoj su poremeceni obiteljski odnosi,
• u kojoj su neki clanovi-osobe sa drustveno negativnim ponasanjem,
• u kojoj bi zbog bolesti nekog clana obitelji bilo ugrozeno zdravlje smjestene osobe.

Clanak 36.

Za smjestaj djeteta u drugu obitelj potrebna je pismena suglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ako je osoba starija od 15 godina, potreban je i njegov pristanak.
Suglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji liseni roditeljskog prava.

Clanak 37.

Obitelj u kojoj je dijete smjesteno, ne moze preduzimati, bez suglasnosti roditelja, usvojitelja ili tijela starateljstva, vaznije mjere glede licnosti djeteta, a narocito predati ga nekoj drugoj osobi na cuvanje i njegu, prekinuti skolovanje, promijeniti vrstu skole, odluciti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljucivanja ugovora o radu, u smislu propisa o radu.

Clanak 38.

Hranitelj ima pravo na naknadu.
Visina naknade iz stavka 1. ovog clanka utvrduje se propisom kantona-zupanije.
Naknada iz stavka 1. ovog clanka ne smatra se placom, niti drugim prihodom koji podlijeze placanju poreza.

Clanak 39.

Na temelju rjesenja o odredivanju smjestaja u drugu obitelj, centar za socijalni rad zakljucuje pismeni ugovor o smjestaju sa hraniteljem.
Ugovorom iz stavka 1. ovog clanka ureduju se medusobni odnosi izmedu centra za socijalni rad i hranitelja, a narocito: uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina, nacin isplate naknade za smjestaj osobe, obveznik isplate naknade, kao i druga pitanja.

Clanak 40.

Troskove smjestaja u drugu obitelj snosi osoba koja je smjestena u drugu obitelj, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je duzan da izdrzava tu osobu, ili druga pravna ili fizicka osoba koja je preuzela obvezu placanja troskova, sukladno propisu kantona-zupanije.

d) SMJESTAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZASTITE

Clanak 41.

Smjestaj u ustanovu socijalne zastite (u daljnjem tekstu: ustanova), mogu ostvariti djeca i odrasle osobe kojima je potrebna stalna briga i potpora u zadovoljavanju njihovih zivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj obitelji ili na drugi nacin.

Clanak 42.

O smjestaju u ustanove odlucuje centar za socijalni rad na cijem podrucju osoba ima prebivaliste, na temelju misljenja strucnog tima centra, izvrsne odluke suda, tijela starateljstva ili na temelju nalaza i misljenja strucne komisije o nesposobnosti za rad, odnosno nalaza i misljenja odgovarajuce zdravstvene ustanove.
Centar za socijalni rad, koji je smjestio osobu u ustanovu, duzan je, radi brige, zastite, lijecenja fizickog ili mentalnog zdravlja te osobe, pratiti njen tretman u ustanovi.
Obveza iz stavka 2. ovog clanka posebno se odnosi na slucaj ako je dijete smjesteno u ustanovu.

Clanak 43.

Prijem osoba iz clanka 41. ovog zakona i njihovo odpustanje vrsi se na nacin odreden opcim aktom ustanove.
Ustanova je duzna primiti na smjestaj osobu koju uputi centar za socijalni rad.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovog clanka, ustanova moze uskratiti prijem upucene osobe u slucaju popunjenosti kapaciteta, kao i u slucaju da, s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogucnosti pruziti odgovarajuce usluge korisniku.

Clanak 44.

Ako je dalji boravak osobe smjestene u ustanovu postao nemoguc zbog promjena u njenim psihofizickim osobinama ili zbog nepostojanja uvjeta za odgovarajuci tretman, ustanova je duzna, najvise dva mjeseca prije otpustanja te osobe, obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njenom smjestaju, radi smjestaja u drugu ustanovu ili radi primjene drugog oblika socijalne zastite.

Clanak 45.

Cijenu usluge koju pruza ustanova utvrduje osnivac ustanove.
Troskove smjestaja u ustanovu snosi smjestena osoba, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je, suglasno zakonu, duzan da izdrzava tu osobu, odnosno pravna ili fizicka osoba koja je ugovorom preuzela obvezu placanja troskova.
Ugovorom iz stavka 2. ovog clanka ureduju se medusobni odnosi centra za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina i nacin isplate naknade, obveznik isplate naknade za smjestaj osobe, kao i druga pitanja.

e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRUCNOG RADA

Clanak 46.

Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu ostvariti pojedinci, obitelji i drustvene skupine, neovisno od materijalnih mogucnosti i koristenja nekog od oblika socijalne zastite, radi zastite njihovih prava i interesa i sprjecavanja pojava i ublazavanja posljedica socijalnih problema.
Uslugama socijalnog i drugog strucnog rada, glede ovog zakona, smatra se savjetodavni rad koji obavljaju ustanove u rjesavanju porodicnih i bracnih problema, te mjere i akcije, u suradnji sa mjesnim zajednicama i drugim tijelima, na suzbijanju i sprjecavanju drustveno neprihvatljivog ponasanja djece i ostalih pojedinaca, obitelji i drustvenih skupina.

f) KUCNA NJEGA I POTPORA U KUCI

Clanak 47.

Kucna njega i potpora u kuci je organizirano pruzanje raznih usluga, kao sto su: prehrana, obavljanje kucnih i drugih potrebnih poslova i odrzavanje osobne higijene osobama iz clanka 23. toc. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada te osobe nisu u stanju da se same staraju o sebi.

4. USTANOVE SOCIJALNE ZASTITE

Clanak 48.

Ustanove pruzaju usluge kojima se u cjelini ili djelomicno zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zastite.
Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odredenih kategorija korisnika socijalne zastite i obavljanja strucnih i drugih poslova socijalne zastite.
Rad ustanova socijalne zastite je javan.
Javnost se moze iskljuciti u pojedinim postupcima, kada je to utvrdeno propisima o obiteljskim odnosima i o krivicnom postupku.
Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona-zupanije nije drukcije utvrdeno, kao:
1) centar za socijalni rad,
2) ustanove za djecu, i to:
• za djecu bez roditeljskog staranja,
• za odgojno zanemarenu i zapustenu djecu,
• za djecu ometenu u fizickom ili psihickom razvoju,
3) ustanova za odrasle i stare osobe,
4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih osoba,
5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zastite.

Clanak 49.

Osnivanje i rad ustanova iz clanka 48. ovog zakona ureduje se propisom kantona-zupanije.
Osnivanje i rad ustanova iz clanka 48. ovog zakona od znacaja za Federaciju ureduje se federalnim propisom.
Clanak 50.
U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju uspostavljati nikakva ogranicenja glede teritorijalne, nacionalne, vjerske, politicke i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih ustanova, (rasa, boja koze, spol, jezik, socijalno podrijetlo i drugo).

5. INVALIDSKE UDRUGE

Clanak 51.

U cilju ostvarivanja boljeg polozaja i zastite osoba sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno od vrste i stupnja invalidnosti, mogu se osnovati invalidske udruge, kao udruge gradana (u daljnjem tekstu: invalidske udruge).
Invalidske udruge osnivaju, suglasno federalnom propisu o udruzivanju gradana, osobe sa invaliditetom same, ili ako to nije moguce zbog stupnja invalidnosti, roditelji tih osoba, nastavno i drugo osoblje u ustanovama specijalnog obrazovanja i drugi gradani.

Clanak 52.

Nadlezna tijela Federacije i kantona-zupanije u utvrdivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zastite, ostvaruju suradnju sa invalidskim udrugama.

Clanak 53.

Propisom kantona-zupanije blize se ureduje postupak osnivanja invalidskih udruga, kao i druga pitanja od znacaja za rad tih udruga.

III - ZASTITA CIVILNIH ZRTAVA RATA

1. POJAM CIVILNE ZRTVE RATA

Clanak 54.

Civilna zrtva rata, glede ovog zakona, je osoba kod koje je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje 60% zbog rane, povrede i ozljede (u daljnjem tekstu: invalid) zadobivene:
1) zlostavljanjem odnosno lisavanjem slobode u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
2) u svezi sa ratnim dogadanjima (bombardiranja, ulicne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
3) od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavrsetka rata,
4) u svezi sa diverzantskim odnosno teroristickim akcijama kojima se ugrozava sigurnost i ustavni poredak Federacije.
Invalid je i osoba kod koje je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene, odnosno pogorsane ili ispoljene pod okolnostima iz stavka 1. ovog clanka.
Civilnom zrtvom rata, smatra se i osoba koja je poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 55.

Zrtve fasistickog terora, zrtve ratnih dogadaja, zrtve ratnog materijala i zrtve neprijateljskih diverzantskih akcija, kao i clanovi obitelji zrtava fasistickog terora, kojima je to svojstvo priznato po propisima o zastiti civilnih zrtava rata koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se civilnim zrtvama rata, odnosno clanovima obitelji civilnih zrtava rata sukladno ovom zakonu i koriste prava u obimu i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uvjete iz cl. 54., 56. i 58. ovog zakona.

Clanak 56.

Radi ostvarivanja prava utvrdenih ovim zakonom za civilne zrtve rata, ako propisom kantona-zupanije nije drukcije utvrdeno, invalidi se razvrstavaju prema utvrdenom procentu tjelesnog ostecenja, u sest skupina, i to:

I. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja kojima je za redovan zivot potrebna njega i pomoc od strane drugog lica,
II. skupina - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja ,
III. skupina- invalidi sa 90% tjelesnog ostecenja,
IV. skupina - invalidi sa 80% tjelesnog ostecenja,
V. skupina - invalidi sa 70% tjelesnog ostecenja,
VI. skupina - invalidi sa 60% tjelesnog ostecenja.

Clanak 57.

Prava utvrdena ovim zakonom za civilne zrtve rata, ostvaruju i koriste drzavljani Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nije drukcije uredeno.
Strani drzavljani, koji su tjelesno ostecenje zadobili ili im je clan obitelji poginuo kao civilna zrtva rata, ostvaruju prava utvrdena ovim zakonom, ako po istom temelju ne ostvaruju prava od drzave ciji su drzavljani ili drzave na cijem teritoriju imaju prebivaliste, sukladno reciprocitetu.
Drzavljani Bosne i Hercegovine koji nisu i drzavljani Federacije Bosne i Hercegovine, ostvaruju prava utvrdena ovim zakonom, ako po istom temelju ne ostvaruju prava u drugom entitetu ciji su drzavljani i ako imaju prebivaliste ili boraviste na teritoriju Federacije.

2. TEMELJNA PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clanak 58.

Civilne zrtve rata imaju, po ovom zakonu, sljedeca prava:
1) osobnu invalidninu,
2) dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe,
3) ortopedski dodatak,
4) obiteljsku invalidninu,
5) dodatak na djecu,
6) potporu u troskovima lijecenja i nabavci ortopedskih pomagala,
7) osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, pre-kvalifikacija i dokvalifikacija),
8) prioritetno uposljavanje.
Prava iz stavka 1. toc. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog clanka ostvaruju se pod uvjetima, na nacin i po postupku utvrdenim ovim zakonom.
Prava iz stavka 1. toc. 6), 7) i 8) ovog clanka ostvaruju se pod uvjetima, na nacin i po postupku utvrdenim propisom kantona-zupanije.
Kanton-zupanija moze, utvrditi i druga prava i prosiriti obim prava utvrdenih ovim zakonom na temelju svojih materijalnih mogucnosti i drugih potreba civilnih zrtava rata.

a) OSOBNA INVALIDNINA

Clanak 59.

Osobna invalidnina odreduje se u mjesecnom iznosu prema skupini tjelesnog ostecenja iz clanka 56. ovog zakona, u visini od 70% od mjesecnog iznosa osobne invalidnine vojnog invalida odgovarajuce skupine po propisima o vojnim invalidima.

b) DODATAK ZA NJEGU I POTPORU OD STRANE DRUGE OSOBE

Clanak 60.

Pravo na dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe imaju invalidi od I do IV skupine koji su nesposobni za vrsenje osnovnih zivotnih potreba bez potpore druge osobe.
Dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe odreduje se u mjesecnom iznosu u visini od 70% od mjesecnog iznosa dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe za vojne invalide odgovarajuceg stupnja odredenog propisima o vojnim invalidima.

c) ORTOPEDSKI DODATAK

Clanak 61.

Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi kojima je tjelesno ostecenje utvrdeno zbog ostecenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili tesko ostecenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Ortopedski dodatak odreduje se u mjesecnom iznosu u visini od 70% od mjesecnog iznosa ortopedskog dodatka za vojne invalide odgovarajuceg stupnja odredenog propisima o vojnim invalidima.

d) OBITELJSKA INVALIDNINA

Clanak 62.

Clanovi obitelji civilnih zrtava rata iz clanka 54. stavak 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu.
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, i clanovi obitelji invalida od I do IV skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i potporu druge osobe.
Clanak 63.

Pravo na obiteljsku invalidninu imaju clanovi uze obitelji civilne zrtve rata i to:
1) udovica - kad navrsi 55 godina zivota ili udovac - kad navrsi 65 godina zivota, a i prije navrsenih 55 godina, odnosno 65 godina zivota, ako su nesposobni za privredivanje,
2) djeca, usvojenici i pastorcad - do navrsene 15. godine zivota, odnosno ako su na skolovanju do kraja propisanog trajanja redovnog skolovanja, a najkasnije do navrsene 27. godine zivota, a ako su nesposobna za privredivanje, dok ta nesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navrsene 15. godine zivota odnosno za vrijeme redovnog skolovanja, prije navrsene 27. godine zivota.
Ako je skolovanje prekinuto zbog sluzenja vojnog roka ili bolesti, ove osobe mogu koristiti pravo na obiteljsku invalidninu i za vrijeme sluzenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navrsene 27. godine zivota, a nakon toga najvise jos za onoliko vremena koliko su zbog sluzenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog skolovanja, ako je redovno skolovanje nastavljeno prije navrsene 27. godine zivota.
Ako uzu obitelj sacinjavaju bracni drug sa jednim ili vise clanova obitelji iz stavka 1. tocka 2) ovog clanka, bracni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sauzivatelj sa njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. tocka 1) ovog clanka i to dok ijedno od te djece ima pravo na invalidninu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. tocka 1) i stavka 2. ovog clanka, bracni drug invalida koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i potporu druge osobe po osnovu tjelesnog ostecenja, ima pravo na obiteljsku invalidninu nezavisno od uvjeta predvidenih tim odredbama, ako je sa invalidom zivio u bracnoj zajednici i u zajednickom kucanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti i ako nije uposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnoscu i nije korisnik mirovine.

Clanak 64.

Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu, iako su clanovi uze obitelji ostvarili to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji su osobu od koje izvode pravo izdrzavali ili ih je ta osoba izdrzavala najmanje pet godina prije smrti, imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su clanovi uze obitelji ostvarili to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu, sukladno ovom zakonu imaju prece pravo od roditelja koji nije izvrsavao roditeljsku duznost prema osobi od koje se to pravo izvodi.

Clanak 65.

Osnov za odredivanje visine obiteljske invalidnine je mjesecni iznos osobne invalidnine invalida I skupine.
Obiteljska invalidnina za jednog clana obitelji iznosi 25% mjesecno od osnovice iz stavka 1. ovog clanka.
Obiteljska invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjesecno od osnovice iz stavka 1. ovog clanka.
Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje vise clanova obitelji, iznos obiteljske invalidnine iz st. 2. i 3. ovog clanka povecava se za 50% za svakog narednog sauzivatelja.

Clanak 66.

Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili vise clanova obitelji, obiteljska invalidnina pripada sauzivateljima u jednakim dijelovima.

Clanak 67.

Invalid, koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na osobnu i na obiteljsku invalidninu na temelju dvije ili vise osoba, ima pravo na osobnu invalidninu i na jednu polovicu obiteljske invalidnine za svako od tih osoba.
Clanovi obitelji, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu na temelju dvije ili vise osoba, imaju pravo na obiteljsku invalidninu za jednu osobu i na po jednu polovinu obiteljske invalidnine za svaku slijedecu osobu.

e) DODATAK NA DJECU

Clanak 68.

Korisnici osobne i obiteljske invalidnine imaju pravo na dodatak na djecu pod uvjetima i u visini koji su utvrdeni propisima o dodatku na djecu, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje tog dodatka po drugom temelju.

3. KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clanak 69.

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica, ortopedski dodatak i obiteljska invalidnina, po ovom zakonu, pripadaju socijalnoj zrtvi rata (u daljnjem tekstu: korisnik) od prvog dana narednog mjeseca od dana podnosenja zahtjeva za priznavanje tih prava.

Clanak 70.

Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i potporu od strane druge osobe po ovom zakonu, ako razlika postoji.

Clanak 71.

Novcana primanja utvrdena na temelju ovog zakona za civilne zrtve rata isplacuju se u mjesecnim iznosima i to unazad.

Clanak 72.

Dospjeli, a neisplaceni iznosi novcanih primanja utvrdenih na temelju ovog zakona za civilne zrtve rata, isplacuju se clanovima obitelji koji su s korisnikom do dana njegove smrti zivjeli u zajednickom kucanstvu.

Clanak 73.

Dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe ne isplacuje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo u zdravstvenoj organizaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i potpora druge osobe.

Clanak 74.

Korisniku prava, osudenom pravomocnom sudskom presudom na kaznu zatvora dulju od sest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdrzavanju kazne.
Ako se korisnik mjesecnih novcanih primanja nalazi u pritvoru, clanovima obitelji koje korisnik izdrzava isplacuje se polovica tih primanja. Zadrzana polovica primanja isplatit ce se korisniku, ako kazneni postupak bude pravomocnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomocnom presudom bude osloboden optuzbe, odnosno ako optuzba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadleznosti suda.

Clanak 75.

Prava ostvarena sukladno ovom zakonu gube korisnici i clanovi njihove obitelji koji su osudeni pravomocnom sudskom odlukom zbog ratnih zlocina ili ugrozavanja ustavnog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine ili Federacije.
Osobama protiv kojih je pokrenut krivicnih postupak zbog djela iz stavka 1. ovog clanka, ne isplacuju se novcana primanja za vrijeme do okoncanja tog postupka.

Clanak 76.

Bracni drug, stupanjem u drugi brak, gubi prava utvrdena ovim zakonom za civilne zrtve rata koja je ostvario kao clan obitelji.
Bracni drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu, s kojom koristi prava, zanemario njihovo izdrzavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ako bracni drug nastavi obavljati roditeljske duznosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima u skladu sa ovim zakonom.

Clanak 77.

Korisnici prava duzni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti mjerodavnom tijelu svaku promjenu od utjecaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava.

4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clanak 78.

O pravima utvrdenim ovim zakonom za civilne zrtve rata rjesava nadlezno tijelo odreden propisom kantona-zupanije.

Clanak 79.

Osobe koja su tjelesno ostecenje zadobile pod okolnostima iz clanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona, duzne su, uz zahtjev za priznavanje prava, priloziti i medicinsku dokumentaciju o lijecenju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 80.

Tjelesno ostecenje invalida, pravo na dodatak za njegu i potporu od strane druge osobe, pravo na ortopedski dodatak, kao i nesposobnost za privredivanje, utvrduju se propisom kantona-zupanije suglasno propisima o vojnim invalidima.

Clanak 81.

Ako kod invalida nastupe promjene vezane za tjelesno ostecenje koje su od utjecaja na pravo utvrdeno konacnim rjesenjem, invalid moze, po isteku dvije godine od dana donosenja tog rjesenja, podnijeti zahtjev za utvrdivanje novog procenta tjelesnog ostecenja u svezi sa nastalom promjenom.
Odredba stavka 1. ovog clanka primjenjuje se i na civilne zrtve rata iz clanka 54. st. 1. i 2. ovog zakona kojima nije priznato svojstvo invalida zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu procenta tjelesnog ostecenja propisanih ovim zakonom.

Clanak 82.

Civilnoj zrtvi rata - korisniku prava po ovom zakonu pripada naknada troskova za prijevoz u drugo mjesto, ako je od mjerodavnog tijela upucen, odnosno pozvan u drugo mjesto radi pregleda pred ljekarskom komisijom.
Korisnik prava, kome je odreden pratilac za putovanje glede stavka 1. ovog clanka, ima pravo na naknadu troskova prijevoza i za pratioca.
Pravo na naknadu troskova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog clanka ima i osoba koja je podnijela zahtjev za priznavanje prava utvrdenih ovim zakonom, ako joj je konacnim rjesenjem to pravo, odnosno povecanje grupe tjelesnog ostecenja, priznato.
Troskovi prijevoza naknaduju se prema cijeni prometne karte za prijevoz autobusom u javnom prometu odnosno drugim razredom vlaka.

Clanak 83.

Isplate po ovom zakonu za civilne zrtve rata vrsi mjerodavno tijelo sukladno propisu kantona-zupanije.

Clanak 84.

Tijelo iz clanka 83. ovog zakona vodi evidenciju o izvrsenim isplatama, o broju i strukturi korisnika i drugim podacima, sukladno propisu kantona-zupanije.

Clanak 85.

Osoba, kojoj su isplacena novcana primanja na koje nije imala pravo, duzna je vratiti primljeni iznos. Ako to ne ucini u roku kojeg odredi mjerodavno tijelo iz clanka 83. ovog zakona, povrat tog iznosa ostvarit ce se tuzbom kod nadleznog suda.

Clanak 86.

Mjesecni iznosi osobne invalidnine, dodatka za njegu i potporu druge osobe, ortopedskog dodatka i obiteljske invalidnine, uskladuju se prema kretanju odgovarajucih primanja vojnih invalida po propisima o vojnim invalidima.
Mjerodavno tijelo kantona-zupanije, utvrduje iznose mjesecnih novcanih primanja iz stavka 1. ovog clanka, na temelju odgovarajucih podataka o iznosima novcanih primanja vojnih invalida.

IV - ZASTITA OBITELJI SA DJECOM

1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZASTITE OBITELJI SA DJECOM

Clanak 87.

Zastita obitelji sa djecom, glede ovog zakona, je osiguranje obitelji kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan zivot i rad, u najboljem interesu djeteta.

Clanak 88.

Zastita obitelji sa djecom ima za cilj:
• da se osiguraju svoj djeci priblizno jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni intelektualni i emocionalni razvoj u obitelji,
• potporu u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zastiti djece i poboljsanju kvaliteta zivota obitelji,
• razvijanje humanih odnosa sukladno sa nacelima gradanskog morala i solidarnosti.
Djetetu bez oba ili jednog roditelja, obitelj koja ima dijete ometeno u fizickom ili psihickom razvoju i obitelj u kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi, osiguravaju se povoljniji uvjeti u sticanju i ostvarivanju prava i veci iznosi materijalnih i drugih davanja utvrdenih ovim zakonom i propisom kantona-zupanije.

2. TEMELJNA PRAVA OBITELJI SA DJECOM

Clanak 89.

Temeljna prava koja, glede ovog zakona, ostvaruje obitelj sa djecom su:
1) dodatak na djecu,
2) naknada umjesto place zeni - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta,
3) novcana potpora za vrijeme trudnoce i porodaja zene - majke koja nije u radnom odnosu,
4) jednokratna potpora za opremu novorodenog djeteta,
5) potpora u prehrani djeteta do sest mjeseci i dodatna ishrana za majke - dojilje,
6) posebni psihosocijalni tretman bracnih drugova, koji zele djecu i trudnica,
7) smjestaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predskolskog odgoja,
8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u skolama osnovne naobrazbe,
9) skolarine i stipendije dacima i studentima.

Clanak 90.

Propisom kantona-zupanije mogu se utvrditi i druga prava obitelji sa djecom.
Propisom kantona-zupanije blize se ureduju uvjeti, nacin, postupak, organi i financiranje prava utvrdenih u clanku 89. ovog zakona.

Clanak 91.

Pravo na dodatak na djecu pripada obitelji ciji ukupni mjesecni prihod ostvaren po svim temeljima, izuzev primanja ostvarenih iz socijalne zastite i zastite obitelji sa djecom, po clanu kucanstva, ne prelaze iznos koji je utvrden propisom kantona-zupanije kao najnizi iznos prihoda dovoljnih za izdrzavanje.
Obitelji iz clanka 88. stavak 2. ovog zakona pravo na dodatak na djecu pripada, bez obzira na visinu prihoda kucanstva.

Clanak 92.

Stranim drzavljanima i osobama bez drzavljanstva koji stalno zive na teritoriju Federacije, pripada pravo na dodatak na djecu sukladno medunarodnom ugovorom.

Clanak 93.

Naknada umjesto place zeni - majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta, utvrduje se u procentu od ostvarene place u periodu od sest mjeseci prije porodaja, valorizirane po osnovu rasta placa na podrucju kantona-zupanije u tom periodu.
Procenat iz stavka 1. ovog clanka utvrduje se propisom kantona-zupanije.

3. DJECIJI TJEDAN

Clanak 94.

Prvi tjedan u listopadu mjesecu svake godine odreduje se kao "Djeciji tjedan" na teritoriju Federacije.
"Djeciji tjedan" se uvodi radi podsticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvecenih djeci i poduzimanja drugih mjera i akcija za unapredenje razvoja brige o djeci.
Manifestacije i mjere iz stavka 2. ovog clanka utvrduju se programom koje donosi federalni ministar mjerodavan za socijalnu i djeciju zastitu.

Clanak 95.

Za "Djeciji tjedan" tokom cijelog mjeseca listopada naplacivat ce se novcani iznos utvrden odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, i to na:
1) prodatu prometnu kartu u medumjesnom i medunarodnom zeljeznickom, brodskom, avionskom i autobuskom prometu,
2) postanske posiljke u unutarnjem prometu, osim na posiljke novina i casopisa,
3) prodatu ulaznicu za kazaliste, kino, druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se naplacuju ulaznice,
4) prodatu gramofonsku plocu, muzicku kompakt-disk i video kazetu.
Naplacene novcane iznose iz stavka 1. ovog clanka, poduzeca, poslodavci i druge pravne i fizicke osobe, koje vrse naplatu na podrucju kantona-zupanije, duzne su uplatiti te iznose u proracun kantona-zupanije u roku od 15. dana po isteku mjeseca listopada, ako propisom kantona-zupanije nije drukcije utvrdeno.

Clanak 96.

Nacin naplate novcanih iznosa iz clanka 95. ovog zakona, kao i nacin njihovog rasporedivanja, ureduje se propisom kantona-zupanije.

V - FINANCIRANJE SOCIJALNE ZASTITE, ZASTITE CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE OBITELJI SA DJECOM

Clanak 97.

Sredstva za financiranje socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite obitelji sa djecom osiguravaju se sukladno sa propisom Federacije i kantona-zupanije iz:
• proracuna opcine,
• proracuna kantona-zupanije,
• ulaganja osnivaca ustanova,
• osobnog ucesca korisnika,
• legata, poklona i zavjestanja,
• drugih izvora.

VI - KAZNENE ODREDBE

Clanak 98.

Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj ustanova ako:
• korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranici prava koja mu pripadaju,
• omoguci koristenje prava osobi kojoj ne pripada pravo po ovom zakonu ili joj ne pripada u tom obimu,
• smjesti osobu i drugu obitelj koja u smislu clanka 35. ovog zakona nije podobna da primi dijete na smjestaj,
• ne primi osobu kojeg uputi centar za socijalni rad (clanak 43.),
• otpusti korisnika iz ustanove suprotno odredbi clanka 44. ovog zakona.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u ustanovi, novcanom kaznom od 100 do 400 KM.

Clanak 99.

Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj poduzece odnosno druga pravna osoba, odnosno poslodavac ako za vrijeme "Djecijeg tjedna" ne naplacuje novcani iznos utvrden odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, sukladno clanku 95. ovog zakona.
Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se i odgovorna osoba u poduzecu, druga pravna osoba, odnosno poslodavac novcanom kaznom od 100 do 400 KM.

Clanak 100.

Novcanom kaznom od 100 do 400 KM kaznit ce se obitelj u kojoj je dijete smjesteno, ukoliko bez suglasnosti roditelja, usvojitelja ili tijela starateljstva poduzima vaznije mjere u pogledu licnosti djeteta sukladno clanku 37. ovog zakona.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 101.

Dosadasnji korisnici koji su ostvarili prava, kao i osobe koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojeg nije donijeto rjesenje po propisima o socijalnoj i djecijoj zastiti i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona duzni su u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu.
Osobama iz stavka 1. ovog clanka, koje ne podnesu zahtjev u roku iz stavka 1. ovog clanka, prestaje daljnje ostvarivanje prava.

Clanak 102.

Postupci za ostvarivanje prava, zapoceti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu zavrseni, okoncat ce se po odredbama ovog zakona.

Clanak 103.

Nadlezna tijela kantona-zupanije ce, radi provodenja ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti odgovarajuce propise i opce akte iz svoje nadleznosti.

Clanak 104.

Postojece ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne zastite, duzne su uskladiti statut i druge opce akte sa odredbama ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz clanka 103. ovog zakona.

Clanak 105.

Pravo na novcanu naknadu za potporu i njegu od strane druge osobe iz clanka 26. ovog zakona i pravo djece na osposobljavanje za zivot i rad iz clanka 29. stavak 2. ovog zakona, ostvaruju se sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz clanka 103. ovog zakona.

Clanak 106.

Pravo na naknadu place zeni-majci u radnom odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta, utvrdeno ovim zakonom, ostvaruje se sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz clanka 103. ovog zakona.

Clanak 107.

Do donosenja propisa iz clanka 103. ovog zakona primjenjivat ce se propisi i opci akti iz oblasti socijalne i djecije zastite i zastite civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 108.

Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriju Federacije prestaje primjena propisa o socijalnoj i djecijoj zastiti i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriju Federacije, izuzev propisa i opcih akata iz clanka 107. ovog zakona.

Clanak 109.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".